Izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95” u Galeriji Kortil u Rijeci

U ponedjeljak 9. srpnja u 19 sati u GALERIJI KORTIL u Rijeci otvara se izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016., koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu organizira Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman.

Izložba  Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95 koncipirana je kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. Iako zadržava koncepciju i osnovnu strukturu postava iz njene zagrebačke verzije, za ovu priliku su njeni autori, Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman, detaljno istražili i predstavili djelovanje Ozehine prve filijale, osnovane u Rijeci još davne 1948. godine. Godine iz naslova izložbe označavaju osnivanje Ozehe (1945.), pokretanje njene riječke filijale (1948.), gašenje riječke filijale (1990.) i prestanak postojanja ove full-service agencije 1995. godine.

Deplijan za tvrtku Transjug, nepoznati autor, 60-e

U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Njen utjecaj na kulturu komercijalnog oglašavanja i začetak oblikovanja marketinške struke obrađuje poglavlje Promjena klime – pogled na zapadunutar dva vremenska okvira. U najranijem razdoblju djelovanja (1954.-1957.) Ozeha pokreće vlastiti strukovni list Naš publicitet, ujedno i jedini strukovni časopis za područje oglašavanja i marketinga u Hrvatskoj, koji je objedinjavao teorijske tekstove i iskustva iz prakse te intenzivno radi na informiranju i edukaciji kadra u skladu s tržišnim modelima sa Zapada.


Poslovna mapa Istravinoexport, Ferdo Bis, 50-e

Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka. Također, rad Odjela za istraživanje tržišta iz 1971. godine, koji je na neki način temelj modernog marketinga na ovim prostorima, predstavljen je putem nekoliko istraživačkih studija.


Oglas za motorno ulje “INA Delta TLX”, nepoznati autor, početak 70-ih

Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. S druge strane, uspješne dugogodišnje suradnje agencije s tada priznatim dizajnerima prikazane su putem primjera njihovih likovnih rješenja unutar posljednjeg poglavlja – Ozehina orbita. Među dugogodišnjim Ozehinim suradnicima posebno se ističe dizajner i fotograf Dušan Bekar koji je s agencijom surađivao gotovo 40 godina. Uz Bekara, s Ozehom su dugi niz godina surađivali i pri tome oblikovali veliki broj propagandnih materijala Zvonimir Faist, Ferdo Bis i Franjo Fleck.


Etiketa za piće “Pepito” klijenta Istravinoexport, Savo Simončić, kraj 60-ih

Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.


Priručnik za vozače “Kako smanjiti troškove održavanja automobila…” za Rafineriju nafte Sisak, Savo Simončić, početak 60-ih
 


 Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95
Galerija Kortil, Strossmayerova 1, Rijeka
9.7. – 21.7.2018.

Autori koncepcije izložbe: Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman
Vizualni identitet izložbe: Alira Hrabar Oremović
Dizajn postava izložbe: Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman
Tekstovi: Josip Šintić, Igor Lah, Alira Hrabar Oremović
Obrada tekstova: Marko Golub, Alira Hrabar Oremović
Suradnik na prikupljanju i obradi građe: Egon Hreljanović
Izvršna produkcija: Marko Golub

Organizacija izložbeHDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvoBoškovićeva 18, Zagrebwww.dizajn.hr i Galerija KortilStrossmayerova 1, Rijeka
Voditelj HDD galerije: Marko Golub;
Koordinator programa u galeriji Kortil: Jolanda Todorović

Zahvale: Elizabeta Abramović, Slavica Afrić, Nikola Akrap, Mario Antonini, Dušan Bekar, Duško Bekar, Josip Bogdanić – Braco, Iva Divjak, Raymond Fabijanić, Vladimir Hinić, Mile Klarica, Milan Klisović, Ljubica Martinović, Josip Prudeus, Darko Pukanić, Vesna Rožman, Milivoj Ružić, Johan Sartori, Josip Silov, Silvano Skočaj, Petar Šalić, Pavao Šimudvarac, Marija Tomić,
Branimir Zoraja. Marina Benažić; Državni arhiv u Rijeci (Boris Zakošek); Velid Đekić; Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport (Veljko Mihalić); Gradski muzej Sisak (Vlatko Čakširan); Željko Jurak; Kabinet grafike HAZU (Slavica Marković); Kraš (Maja Krznarić); MMSU (Slaven Tolj); Muzej grada Rijeke (Ervin Dubrović); Muzej grada Zagreba (Željka Kolveshi); Muzej za umjetnost i obrt (Koraljka Vlajo); NSK (Veronika Čelić-Tica, Maja Karić, Nela Marasović, Sonja Martinović)

Sponzori tiska: Cerovski print boutique, Ars kopija, Kerschoffset Zagreb, RD digital, Reprocolor

Izložba “Dizajn s feedbackom: Ozeha” financirana je sredstvima Ministarstva kulture Republike HrvatskeGradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova. Riječka verzija izložbe financirana je sredstvima Odjela za kulturu Grada Rijeke.